Čelik i željezo: prva industrija s digitalnom putovnicom proizvoda

Željezo i čelik okosnica su suvremenog gospodarstva — od armature u temeljima svake zgrade do konstrukcija mostova, automobila, strojeva i vjetroelektrana. No proizvodnja čelika ujedno je jedan od ugljično najintenzivnijih industrijskih procesa na svijetu — na nju otpada otprilike 7–9 % globalnih emisija CO₂. Upravo je zato Europska unija čelik stavila na čelo svog plana transparentnosti.

U prvom radnom planu u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda (ESPR), donesenom u travnju 2025., željezo i čelik određeni su kao prva skupina proizvoda za koju će se razviti digitalna putovnica proizvoda (DPP). Delegirani akt očekuje se oko 2026., a sama obveza oko 2027.–2028. Drugim riječima, metalurgija neće čekati: ona predvodi kolonu.

Zašto je čelik prioritet broj 1?

Izbor EU-a nije slučajan. Čelik je takozvani „međuproizvod” — kao sirovina ulazi u gotovo svaki drugi lanac vrijednosti: graditeljstvo, automobilsku industriju, strojogradnju, ambalažu, energetiku. Uvođenjem putovnice za materijal na samom početku lanca EU gradi pouzdan podatkovni temelj na kojem mogu počivati putovnice svih krajnjih proizvoda. Osim toga, čelik je:

• iznimno ugljično intenzivan — do 1,8–2,5 tona CO₂ po toni čelika pri proizvodnji u visokoj peći
• potpuno i beskonačno reciklabilan — bez gubitka kvalitete, što ga čini idealnim kandidatom za kružno gospodarstvo
• predmet globalne trgovine — u EU se uvoze goleme količine, što traži zajednički standard sljedivosti

Što će sadržavati DPP za čelik?

Za razliku od putovnice krajnjeg proizvoda, DPP za čelik usmjeren je na svojstva materijala i njegov proizvodni otisak. Očekuje se da će uključivati:

• podrijetlo i proizvodni put — visoka peć (BF-BOF) ili elektrolučna peć (EAF), koja radi pretežno s otpadnim čelikom
• ugljični otisak po toni — provjerene emisije od kolijevke do izlaza iz tvornice
• udio recikliranog materijala — dio proizvoda koji potječe od sekundarne sirovine (otpadnog čelika)
• kemijski sastav i vrstu čelika — ugljik, legirni elementi i usklađenost s normama EN
• mehanička svojstva — vlačna čvrstoća, granica razvlačenja, razred armature (na primjer B500B)
• prisutnost opasnih ili ograničenih tvari
• upute za recikliranje i informacije o kraju vijeka trajanja

DPP i CBAM: dvije strane ugljičnog novčića

DPP za čelik ne postoji u vakuumu. Usko je povezan s mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji uvodi ugljičnu pristojbu na uvoz čelika, željeza, aluminija, cementa i drugih proizvoda. Oba instrumenta traže isto: pouzdane podatke o ugljičnom otisku svake tone. Tvrtka koja je već izgradila DPP ima spremne, provjerene podatke za svoja CBAM izvješća — i obrnuto. Umjesto dva odvojena troška, transparentnost postaje jedinstvena zajednička konkurentska prednost.

Čelik kao kružni materijal

Čelik ima jedinstvenu prednost: 100 % je reciklabilan bez gubitka svojstava. Danas se, međutim, velik dio otpadnog čelika miješa i gubi na vrijednosti jer nedostaju podaci o njegovu točnom sastavu. DPP rješava taj problem — kad svaki nosač, lim ili armaturna šipka nosi vlastitu putovnicu s preciznim kemijskim sastavom, otpad se može točno razvrstati i pretaliti u novi visokokvalitetni čelik. Tako recikliranje od grubog procesa postaje egzaktna znanost, a vrijednost sekundarne sirovine raste.

Što to znači za hrvatsku metalnu industriju?

Hrvatska ima malu, ali izvozno usmjerenu industriju željeza i čelika: 99 poduzeća u proizvodnji osnovnih metala, od toga 6 u proizvodnji osnovnog željeza i čelika (Eurostat, 2024.), te brojne prerađivače i trgovce. Proizvodi od željeza i čelika izvezeni su 2025. u vrijednosti od 675,5 milijuna eura, od čega 80 % u druge zemlje EU-a, najviše u Njemačku, Austriju i Sloveniju. Sektor se suočava s konkretnim izazovima:

• Proizvođači čelika i armature: moraju već sada početi mjeriti i dokumentirati ugljični otisak i udio recikliranog materijala kako bi bili spremni za 2027.–2028.
• Trgovci metalom i distributeri: morat će podatke iz DPP-a prosljeđivati dalje niz lanac — kupci u graditeljstvu i strojogradnji to će tražiti
• Uvoznici čelika iz Turske, Kine i Ukrajine: odgovorni su za dostupnost putovnice i CBAM podataka za uvezene količine — bez njih pristup tržištu postaje otežan
• Prerađivači i pocinčaonice: svaka dodatna obrada mora se odraziti u ažuriranoj putovnici

Zaključak

Čelik je prva industrija na koju EU usmjerava svjetlo transparentnosti — i to nije slučajno. Za proizvođače čelika, trgovce i prerađivače to znači da je vrijeme za pripremu sada, a ne kad delegirani akt stupi na snagu. Tvrtke koje rano izgrade svoj DPP sustav neće samo ispuniti zahtjeve — svoje podatke o ugljiku i materijalima pretvorit će u snažan prodajni adut na sve zahtjevnijem europskom tržištu.