Usporedba regionalnih pristupa DPP-u u Europi i SAD-u

Digitalna putovnica proizvoda postala je bitan alat za praćenje i transparentnost u globalnim opskrbnim lancima. Cilj DPP-a je veća održivost i sljedivost.

Iako je cilj zajednički, Europa i Sjedinjene Američke Države tu tehnologiju uvode na bitno različite načine. EU i SAD imaju različite filozofije i strategije prihvaćanja DPP-a, a razlike proizlaze iz njihovih gospodarskih i regulatornih kultura.

Pogledajmo ključne razlike u pristupima DPP-u i kako će one utjecati na poslovanje i svjetsku trgovinu.

Europska unija: regulacija odozgo prema dolje

U Europi je DPP dio šireg nastojanja prema kružnom gospodarstvu i održivom razvoju. Europska unija primjenjuje regulatorni pristup odozgo prema dolje i propisuje pravila koja tvrtke moraju poštovati da bi pristupile tržištu.

Glavna obilježja europskog modela

• Obveznost: DPP u EU-u nije samo preporuka, nego obvezan zahtjev, posebno za industrije kao što su tekstil, elektronika i baterije. Da bi se ti proizvodi prodavali u EU-u, moraju imati digitalne putovnice s detaljnim informacijama o sastavu, podrijetlu i utjecaju na okoliš.
• Naglasak na kružnom gospodarstvu: U Europi DPP ima važnu ulogu u upravljanju resursima jer omogućuje sljedivost i mogućnosti recikliranja proizvoda. Cilj je produljiti vijek proizvoda i smanjiti otpad.
• Standardizacija: EU se zalaže za jedinstvene, otvorene podatkovne standarde kako bi izbjegao rascjepkanost informacija i stvorio zajedničku osnovu za razmjenu podataka među sudionicima globalnog opskrbnog lanca.

Europska unija i dalje će težiti jedinstvenoj regulativi za sve industrije povezane s održivim razvojem i tražiti transparentnost u globalnim opskrbnim lancima.

SAD: tržišni pristup i nacionalna sigurnost

U Sjedinjenim Državama pristup DPP-u fleksibilniji je i rascjepkaniji, a pokreću ga uglavnom tržišne sile i potrebe nacionalne sigurnosti. Ne postoji jedinstveni savezni zakon o DPP-u; umjesto toga, standardi se aktivnije provode u pojedinim saveznim državama, poput Kalifornije, ili u pojedinim sektorima, poput baterija za električna vozila.

Gdje SAD primjenjuje elemente DPP-a

• Inflation Reduction Act (IRA): Ovaj zakon uključuje zahtjeve za praćenje podrijetla komponenti u baterijama električnih vozila. To je dio američke strategije smanjenja ovisnosti o stranim dobavljačima uz poticanje održive proizvodnje.
• Transparentnost opskrbnih lanaca u Kaliforniji: Kalifornija je jedna od saveznih država koje uvode strože propise o transparentnosti opskrbnih lanaca i utjecaju na okoliš, slične DPP-u. No ti su zakoni regionalni i ne pokrivaju cijelu zemlju.
• Inicijative privatnog sektora: U SAD-u tvrtke poput Applea i Nikea često pokreću dobrovoljne inicijative koje uključuju analizu ugljičnog otiska i podrijetla sirovina kako bi zadovoljile ESG kriterije (okolišne, društvene i upravljačke ciljeve) za ulagače.

SAD će se vjerojatno i dalje oslanjati na tržišne poticaje i privatne inicijative, poput primjene novih tehnologija kao što su blockchain i IoT senzori, kako bi poboljšao sljedivost i transparentnost u industriji.

Ključne razlike između Europske unije i Sjedinjenih Država

Glavna razlika između europskog i američkog pristupa DPP-u proizlazi iz različitih temeljnih motiva dviju regija. Europa se usmjerava na okolišno zakonodavstvo, a SAD DPP uvodi kao dio šire strategije nacionalne sigurnosti i gospodarske održivosti.

Ukratko: EU i SAD

• EU:Klimatska neutralnost | Jedinstvena uredba (ESPR) | Naglasak: popravak i CO2.
• SAD:Gospodarska održivost | Sektorski zakoni | Naglasak: podrijetlo i etika.
• Poslovni pristup:U EU-u to je „poštovanje pravila”, u SAD-u „osvajanje tržišta”.

„Bruxelleski učinak” nasuprot američkoj fleksibilnosti

U EU-u se govori o „bruxelleskom učinku”: kada EU propiše visok standard za svoje tržište, taj standard praktički postaje globalan. To je jedan od razloga zbog kojih će se mnoge međunarodne tvrtke morati uskladiti s propisima EU-a, čak i ako ne posluju izravno u Europi.

SAD se, nasuprot tome, oslanja na fleksibilnost i tehnološko vodstvo. Američke tvrtke često prednjače u inovacijama i stvaraju nove tehnologije i platforme (poput blockchaina) koje se mogu prilagoditi različitim standardima diljem svijeta.

Izazovi za globalne tvrtke

Globalne tvrtke koje posluju i u EU-u i u SAD-u imat će poteškoća s usklađivanjem zahtjeva. Ako europski propisi traže praćenje mogućnosti recikliranja, a američki naglašavaju podrijetlo materijala, to stvara komplikacije i povećava troškove.

Rizik je da bi, ako EU i SAD ne usklade svoje standarde, mogli nastati „digitalni otoci”, što bi proizvođačima povećalo troškove i usporilo globalne napore za održivi razvoj.

Je li globalni standard moguć?

Iako su razlike znatne, već postoje znakovi približavanja. Organizacije poput G7 rade na okvirima za praćenje kritičnih sirovina, što bi moglo dovesti do hibridnog modela u kojem bi tehnološki standard bio američki, a regulatorni europski.

Zaključak

Razlike između europskog i američkog pristupa DPP-u odražavaju razlike u gospodarskim filozofijama i strategijama dviju regija. EU se usmjerava na okolišno zakonodavstvo i stvaranje globalnih pravila, a SAD naglašava tržišne poticaje i tehnološko vodstvo.

Bez obzira na te razlike, DPP će postati globalni standard, a tvrtke će se morati prilagoditi novim okolnostima da bi ostale konkurentne na svjetskom tržištu. Za hrvatske proizvođače pouka je jasna: podaci postaju nova ulaznica za poslovni uspjeh, bilo u Europi ili u SAD-u.