Postoje li sredstva EU-a za uvođenje digitalne putovnice proizvoda?

Većina proizvođača to pitanje postavlja naopako. Nijedan program EU-a nema proračunsku stavku pod nazivom „digitalna putovnica proizvoda”. Programi financiraju posao o kojem putovnica ovisi: digitalizaciju proizvodnih podataka, praćenje materijala kroz lanac opskrbe i kružnije proizvode. Postavljen tako, DPP projekt ima kamo otići.

Potpora dolazi s dvije razine. Nekoliko instrumenata vodi se centralno i djeluje gotovo jednako u svakoj državi članici. Većina novca, međutim, do tvrtki stiže kroz nacionalne i regionalne programe, a oni se razlikuju od zemlje do zemlje. Ovaj članak pokriva europske instrumente i pokazuje gdje u Hrvatskoj tražiti nacionalne.

Što novac zapravo plaća

Prije nego što počnete tražiti financiranje, budite načisto s troškovima. Uvođenje putovnice obično uključuje:

• Podatke i sustave: povezivanje ERP-a, PLM-a ili PIM-a tako da se podaci o proizvodu unose jednom i održavaju ažurnima.
• Podatke dobavljača: prikupljanje sastava, podrijetla i certifikata od tvrtki uzvodno u lancu.
• Nosače podataka: QR naljepnice ili NFC oznake na proizvodu i izmjene na liniji za označivanje.
• Stručnost i obuku: procjenu životnog ciklusa, izračun ugljičnog otiska i ljude koji mogu održavati podatke.

Račun puno više ovisi o stanju vaših podataka nego o softveru za putovnicu. Tvrtka koja već vodi uredne podatke o proizvodima u jednom sustavu troši djelić onoga što troši tvrtka koja radi iz tablica. Brojke razlažemo na našoj stranici o tome koliko košta DPP.

Europski digitalni inovacijski centri: odakle krenuti

Europski digitalni inovacijski centri (EDIH) financiraju se iz programa Digitalna Europa kako bi tvrtkama i javnim tijelima pomogli uvesti digitalne tehnologije. Komisija navodi što pružaju: tehničku stručnost i testiranje, uključujući mogućnost „testiraj prije ulaganja”, savjetovanje o financiranju, obuku i pomoć u korištenju digitalnih tehnologija za održivost i kružnost. Ta posljednja stavka gotovo opisuje DPP projekt. U Hrvatskoj iz programa Digitalna Europa sufinancirana su četiri takva centra: EDIH AI4HEALTH (Institut Ruđer Bošković), EDIH ADRIA (Sveučilište u Rijeci), EDIH CROBOHUB++ (FER, Sveučilište u Zagrebu) i JURK EDIH (Sisačko-moslavačka županija).

Važna su dva detalja. EDIH nije natječaj s rokom za prijavu: obraćate se centru koji pokriva vašu regiju. I svaki centar sam određuje cijene. Prema Komisijinim čestim pitanjima o EDIH-ovima, centar odlučuje je li usluga besplatna ili se nudi po subvencioniranoj cijeni, a mala i srednja poduzeća vrijednost primljene usluge prijavljuju kao državnu potporu. Pitajte centar kako će to funkcionirati za vašu tvrtku.

Polovica financiranja svakog centra dolazi iz programa Digitalna Europa, a druga polovica od država članica, regija ili privatnih izvora, zbog čega nijedna dva centra ne rade posve jednako. Komisija objavljuje katalog centara po zemljama.

Kohezijska politika: nacionalni i regionalni programi

Najveći izvor novca za ulaganja tvrtki je Europski fond za regionalni razvoj. Fond podupire ulaganja kroz namjenske nacionalne ili regionalne programe, među čijim su navedenim prioritetima potpora malim i srednjim poduzećima, inovacije i digitalizacija, a uprave država članica biraju koje će projekte financirati. U Hrvatskoj je to Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027., čiji je prvi prioritet jačanje gospodarstva kroz istraživanje i inovacije, poslovnu konkurentnost i digitalizaciju.

U praksi poziv na koji se prijavljujete objavljuje ministarstvo ili regionalno upravljačko tijelo u vašoj zemlji, na vašem jeziku, s vlastitim uvjetima prihvatljivosti i rokovima. U Hrvatskoj su pozivi objavljeni na portalu eufondovi.gov.hr, a otvorene natječaje za poduzetnike prati i HAMAG-BICRO. Pozivi se otvaraju i zatvaraju po vlastitom rasporedu. Prije nego što bilo što planirate oko nekog poziva, uključujući onaj o kojem ste pročitali ovdje, provjerite aktualni popis upravljačkog tijela.

Euroklasteri: otvoreni pozivi namijenjeni malim i srednjim poduzećima

Euroklasteri su prekogranična partnerstva industrijskih klastera financirana iz Programa jedinstvenog tržišta. Za euroklastere odabrane u pozivu iz 2024. Europska platforma za suradnju klastera navodi da će više od 30 milijuna € ići izravno malim i srednjim poduzećima kroz otvorene pozive konzorcija, za projekte koji uvode napredne tehnologije i podupiru zelenu i digitalnu tranziciju.

Svaki euroklaster djeluje u vlastitom industrijskom ekosustavu i vodi vlastite pozive, s vlastitim iznosima i rokovima prijave. Tvrtke iz tekstila, namještaja, metala i građevinarstva trebale bi provjeriti pokriva li neki euroklaster njihov sektor i je li poziv upravo otvoren.

Krediti i jamstva preko vaše banke

Ne treba svakom projektu bespovratni novac, a većina bespovratnih sredstava traži sufinanciranje. Fond InvestEU ima iza sebe jamstvo iz proračuna EU-a od 26,2 milijarde €. Njegovi provedbeni partneri, uključujući Europski investicijski fond i niz nacionalnih razvojnih banaka, financiraju izravno ili preko posrednika, što za manju tvrtku obično znači kredit ili jamstvo vlastite banke. Pitajte svoju banku nudi li proizvode s potporom InvestEU-a za digitalizaciju ili zelena ulaganja.

Istraživački i konzorcijski programi

Obzor Europa financira istraživanja i inovacije, a program LIFE ima potprogram za kružno gospodarstvo i kvalitetu života. Oba odgovaraju proizvođaču koji već surađuje s istraživačkim partnerima. Nijedan nije praktičan način da se samostalno plati uvođenje putovnice, a isto vrijedi za većinu poziva programa Digitalna Europa izvan mreže EDIH-ova, koji su pisani za konzorcije.

Na što ne računati

Mehanizam za oporavak i otpornost financirao je mnoge nacionalne programe digitalizacije nakon pandemije. Reforme i ulaganja financira samo do 31. prosinca 2026., a u Hrvatskoj su sve mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) završile 31. kolovoza 2026. Projekt koji počinje sada ne bi trebao ovisiti o njemu.

Kako postaviti DPP projekt da dobije financiranje

1. Počnite od digitalizacije. Opišite posao kao digitalizaciju podataka o proizvodima i proizvodnji. Za to je pisana većina mjera digitalizacije za mala i srednja poduzeća.
2. Pokažite učinak na kružnost. Ocjenjivači financiraju rezultate. Objasnite kako će podaci smanjiti otpad, povećati udio recikliranog materijala ili produljiti vijek proizvoda i kako ćete to mjeriti.
3. Najprije provjerite podatke. Procjena digitalne zrelosti u EDIH-u ili vlastiti pregled pokazuju što već imate i što nedostaje. Prijedlog izgrađen na tome puno je uvjerljiviji od plana da se „uvede DPP”.
4. Uskladite vrijeme sa svojom obvezom. Financirani projekt trebao bi završiti prije nego što se pravila za vašu skupinu proizvoda počnu primjenjivati, a ne poslije. Naša stranica s rokovima za DPP navodi datume po skupinama proizvoda.

Ulaganje, a ne samo trošak

Financiranje pomaže, ali posao s podacima mora se obaviti bez obzira na to plaća li ga potpora. I bez potpore trošak se vraća kroz:

• Učinkovitost resursa: strukturirani podaci o proizvodima pokazuju gdje se rasipaju sirovine i energija.
• Niže naknade za proširenu odgovornost proizvođača: te se naknade sve češće određuju prema tome koliko je proizvod reciklabilan i trajan, a putovnica sadrži dokaze.
• Tržišni položaj: kupci koji traže provjerene podatke o održivosti birat će dobavljače koji ih mogu dati.

Odakle početi

Praktičan redoslijed je kratak. Javite se EDIH-u za svoju regiju, provjerite što je otvoreno u Programu Konkurentnost i kohezija i kod HAMAG-BICRO-a, pitajte banku o financiranju s potporom InvestEU-a i počnite s linijom proizvoda čija obveza stiže prva. Tvrtke koje rano završe posao s podacima imat će ih spremne kad kupci počnu pitati.